Nezadovoljni što je predsjednik pulskog Gradskog vijeća Tiziano Sošić odbio sazvati tematsku sjednicu o novom Županijskom centru za gospodarenje otpadom Kaštijun, već ju je uvrstio kao posljednju točku dnevnog reda današnje redovite sjednice, oporbeni su vijećnici u četvrtak popodne napustili sjednicu.     

 "Upravo suprotno. Prihvatio sam prijedlog oporbenih vijećnika za sazivanjem sjednice Gradskog vijeća na kojoj će se raspravljati o temi vezanoj uz stanje i rad postrojenja. Prošla su gotovo dva mjeseca od zadnje sjednice Gradskog vijeća pa je osim o Kaštijunu potrebno donijeti i niz drugih odluka bitnih za normalno funkcioniranje Grada te sam stoga i predložio dnevni red s više točaka" , rekao je predsjednik pulskog vijeća Tiziano Sošić. 

 SDP-ova vijećnica Sanja Radolović novinarima je nakon napuštanja sjednice izjavila kako je očito da vladajući u Puli provode samovolju dok se, smatra ona "predsjednik Gradskog vijeća, koji je po struci pravnik, upustio u svjesno kršenje Poslovnika".

"On nas je doveo pred gotov čin, podijelio nam je zaključak, sazvao redovnu sjednicu premda smo mi predlagali kompromis da se redovna sjednica održi nakon završetka tematske. Očito se želi minimizirati problem Kaštijuna. To je neodgovorno i neozbiljno jer je upravo Grad Pula većinski vlasnik Kaštijuna, odnosno osnivač s 51 posto udjela. Iz tih razloga tematska sjednica o Kaštijunu već je trebala odavno biti sazvana, i to baš na inicijativu Grada Pule, a ne da se taj problem stavlja pod tepih" - istaknula je Radolović. 

Po njezinim riječima oporba će upotrijebiti članak 67 Poslovnika Gradskog vijeća koji kaže da jedna trećina vijećnika može zatražiti izvanrednu sjednicu gradskog vijeća.

"Upozorila sam to predsjednika Sošića jer nema razloga da idemo tim sistemom. On  će jednostavno morati uvažiti naš prijedlog za sazivanjem izvanredne sjednice Gradskog vijeća a temeljem tog članka mi možemo predložiti dnevni red" - naglasila je Sanja Radolović.  

"Nismo tu da samo prozovemo grad Pulu i IDS da su krivi za Kaštijun. Mi tražimo dostupne informacije, odnosno na koji se način misli riješiti problem Kaštijuna" - poručila je Radolović  i dodala kako bi bilo zanimljivo čuti što se planira poduzeti glede nesnosnog smrada koji se ovog ljeta širio iz centra, ali i kakav je plan za preuzimanje 11.200 bala s gorivim otpadom (SRF) koje samo što ne progutaju Centar. Osim toga žele znati koliko je to opasno za zdravlje ljudi koji žive u okolici Kaštijuna. 

 HDZ-ov vijećnik Mirko Jurkić smatra da je tema Kaštijuna tema koja zaslužuje posebnu sjednicu, a ne točku u sklopu redovne sjednice te dodao kako "nije bila intencija nekog optuživati i upirati prstom, već da se javnosti predoče konkretne smjernice i planovi za Kaštijun". 

 "Očito postoji problem s Kaštijunom i s postrojenjem i s lokacijom, no očito gradska vlast želi umanjiti važnost toga te iz nekog razloga gurnuti stvari pod tepih. Očito je da će Centar ostati na toj lokaciji i stoga smo željeli dobiti sve potrebne informacije što se kani poduzeti kako bi Kaštijun riješio probleme. Pretpostavljam da predsjednik Gradskog vijeća nije sam donio takvu odluku, nego da se koordinirao sa svojim političkim i drugim partnerima. Vjerojatno ne žele da previše toga izađe u javnost. Zbog  kojeg točno razloga, mogu samo pretpostaviti, zaključio je Jurkić. 

Vijećnici pulskog Gradskog vijeća, bez oporbe, u četvrtak navečer su jednoglasno prihvatili Zaključak o Kaštijunu kojim se tvrtka poziva da hitno poduzme sve potrebne aktivnosti u koordinaciji s Istarskom županijom i ostalim komunalnim poduzećima na području Istre radi rješavanja pojave neugodnog mirisa.

Također se traži da do kraja kalendarske godine Kaštijun d.o.o. Gradskom vijeću dostavi izvješće o planiranim i poduzetim mjerama.
Zaključak je donesen pola sata nakon što su oporbeni vijećnici napustili sjednicu, nezadovoljni što je predsjednik pulskog Gradskog vijeća Tiziano Sošić odbio sazvati tematsku sjednicu o novom Županijskom centru za gospodarenje otpadom Kaštijun, već ju je uvrstio kao posljednju točku dnevnog reda današnje redovite sjednice.

Izvješće o stanju i radu postrojenja Županijskog centra za gospodarenje otpadom Kaštijun iznio je predsjednik Uprave Kaštijuna d.o.o. Darko Višnjić koji je rekao kako je uspostava sustava gospodarenja otpadom složen i dugotrajan proces, pri čemu Hrvatska kasni za Europom pa tako na razini države još uvijek nije uspostavljen sustav obrade otpada, recikliranja i tržišta prikupljenih sirovina.

"Tijekom pregovora o pristupanju Europskoj uniji, Hrvatska je preuzela obvezu da će do 31. prosinca 2018. izgraditi centre za gospodarenje otpadom te sanirati i zatvoriti sva neusklađena odlagališta otpada. Nakon toga dozvoljeno je samo odlaganje otpada koji je prethodno obrađen, a u protivnom slijede penali. Istra je do kraja 2018. imala sedam odlagališta otpada, uključujući stari Kaštijun, a sva su u zadanom roku zatvorena" - rekao je Višnjić. Naglasio je kako je projekt izgradnje provodilo Ministarstvo zaštite okoliša i prirode putem Fonda za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost, a sufinanciran je od Europske komisije koja je i odobrila cjelokupni projekt.

Po njegovim riječima, tijekom ljeta, u odnosu na 2018. godinu, dodatno je povećana dnevna vršna opterećenja za 26 posto dok je ukupna količina otpada u sezoni dodatno povećana za 18,7 posto.

"Uz snažan pritisak na Centar u turističkoj sezoni, zbog prekomjernih dnevnih količina i neprikladnog otpada koji se obrađuje, ali i velikih ljetnih vrućina, skraćen je proces stabilizacije otpada što u konačnici dovodi do pojave neugodnih mirisa. No neugodni mirisi ne utječu štetno na zdravlje, a osim njih, na temelju kontinuiranog praćenja kvalitete zraka putem automatske mjerne postaje na Kaštijunu, nisu utvrđena odstupanja s posljedicama po građane i kvalitetu zraka“ - rekao je Višnjić.

Zamjenik gradonačelnika Pule Robert Cvek istaknuo je kako se pitanje gospodarenja otpadom ne odnosi isključivo na Pulu i Istru već je to goruće pitanje u cijeloj državi. Gradonačelnik Boris Miletić naglasio kako je Istra među prvima u Hrvatskoj ispoštovala zakonske obaveze.

"Kao i u brojnim drugim područjima, Istra je korak ispred ostatka države i kad je riječ o gospodarenju otpadom. Pri tom izgradnja centra bila je zakonska obveza, a ne opcija. Istra, uz Primorsko-goransku županiju jedine su u Hrvatskoj koje danas gospodare otpadom, odnosno obrađuju ga dok ga drugi samo prikupljaju i odlažu" - zaključio je gradonačelnik Miletić dodavši kako u Europi ima 570 postrojenja koje koriste istu tehnologiju kao i Kaštijun te kako problem nije u tehnologiji.

"U sličnoj, ako ne i goroj situaciji je i Centar Marišćina u Primorsko-goranskoj županiji, ali dok se god radi o tehničkim problemima postrojenja ti su problemi rješivi. Nama je prioritet kvaliteta života stanovnika koji žive u okolici Kaštijuna, problem postoji i od njega ne bježimo, a na nama je odgovornost da te probleme zajednički riješimo što ćemo i učiniti“ - poručio je Miletić.

(Hina)