Na izbore za hrvatskog predsjednika do nedjelje poslijepodne izašlo je više od 1,5 milijuna birača, odnosno 43,52 posto, objavilo je u nedjelju Državno izborno povjerenstvo (DIP).

U Istri je na biralištima do 16.30 sati glasalo nešto manje od hrvatskog prosjeka - 43,19 posto birača dok je u Puli izišlo 44,85 posto birača a u Pazinu 47,75 posto. 

Ta je izlaznost bolja od one u 1. izbornom krugu, no lošija od one na predsjedničkim izborima prije pet godina.

U odnosu na prvi izborni krug ove je nedjelje do 16,30 sati glasovalo 190 tisuća birača više, ali i 170 tisuća manje u odnosu na 2. krug prije pet godina.

U Hrvatskoj je prijepodne svoje pravo na izborima za predsjednika Republike iskoristilo 120 tisuća birača više nego prije 14 dana, objavilo je u podne Državno izborno povjerenstvo (DIP).

U inozemstvu bolji odaziv nego prije dva tjedna

U inozemstvu, gdje se hrvatski predsjednik bira u 47 država, do nedjelje poslijepodne glasovalo je 40.100 birača, a među njima najviše je glasovalo u Bosni i Hercegovini, njih 28.300, što je za devet tisuća više nego prije dva tjedna, pokazuju podaci Državnog izbornog povjerenstva (DIP).

Hrvatski državljani koji žive u Bosni i Hercegovini mogu glasovati na 44 biračka mjesta, u gradovima sjedištima hrvatskih diplomatsko-konzularnih predstavništava: Sarajevu, Mostaru, Tuzli, Banjoj Luci, Livnu i Vitezu. Mediji cijelu nedjelju izvještavaju o gužvama na i oko biračkih mjesta u Mostaru.

U Njemačkoj, gdje je glasovanje moguće na 17 biračkih mjesta, do nedjelje poslijepodne glasovalo je 7. 240 birača, gotovo isto kao i 22. prosinca 2019.

Na izbore na kojima se odlučuje hoće li Hrvatska imati predsjednicu ili predsjednika, Kolindu Grabar-Kitarović (HDZ) ili Zorana Milanovića (SDP), do nedjelje poslijepodne izašlo je više od 1, 5 milijuna birača, odnosno 43, 52 posto. Ta je izlaznost bolja od one u 1. izbornom krugu, no lošija od one na predsjedničkim izborima prije pet godina kada je do istog vremena glasovalo 48, 23 posto birača, dakle gotovo pet posto više.

U Zagrebu glasovalo 46 posto birača, a u Splitu 44 posto; zasad najveći odaziv u Krapini, najmanji u Vukovaru

U odnosu na prvi izborni krug, ove je nedjelje do 16, 30 sati glasovalo 190 tisuća birača više, ali i 170 tisuća manje u odnosu na 2. krug prije pet godina.

U Zagrebu je glasovalo 46 posto birača (294.000), u Splitu 44 posto, Osijeku 43, a u Rijeci 42 posto.

Više od polovice birača glasovalo je u Krapini (51, 8 posto) i Karlovcu (50, 5 posto), blizu polovice u Varaždinu (49, 3 posto).

Najmanje ih je glasovalo u Vukovaru (36, 8 posto), Slavonskom Brodu (38, 1) i Dubrovniku (39, 9 posto).

Od županija najbolji odaziv imaju Karlovačka, Varaždinska i Krapinsko-zagorska županija, najslabiji Vukovarsko-srijemska, Brodsko-posavska i Požeško slavonska županija.

Birališta su u Hrvatskoj, te većem dijelu inozemstva, otvorena do 19 sati. Zbog vremenske razlike u dijelu inozemstva glasovanje je već završeno.

Prve izborne rezultate DIP će na svojoj mrežnoj stanici objaviti već sat po zatvaranju birališta.

Izlaznost do 11.30 sati

Prema podacima DIP-a do 11.30 sati je glasovalo 18,87 posto, za razliku od prvog kruga kada je izašlo 15,75 posto.

U Istri je na birališta izišlo 19,72 posto birača dok je u Varaždinskoj i Karlovačkoj županiji glasalo više od 21 posto birača. 

Gotovo 18,87 posto birača glasovalo je tijekom prijepodneva na hrvatskim predsjedničkim izborima, a izlaznost na birališta je veća nego u prvom krugu, objavilo je u nedjelju u podne Državno izborno povjerenstvo (DIP).

Pravo birati ima 3.860.000 tisuća birača u Hrvatskoj i inozemstvu, gotovo 5.400 više u odnosu na prvi izborni krug.

Ipak, izlaznost je za oko 3 posto manja nego u 2. krugu prije pet godina. (iPress)