Podizanjem zastave na Kninskoj tvrđavi u ponedjeljak je nastavljeno središnje obilježavanje Dana pobjede i domovinske zahvalnosti i Dana hrvatskih branitelja te 24. obljetnice oslobodilačke Vojno redarstvene operacije (VRO) "Oluja."Polaganjem vijenaca i paljenjem svijeća na Spomeniku hrvatske pobjede "Oluja 95" u Kninu je u ponedjeljak ujutro počelo Središnje obilježavanje Dana pobjede i domovinske zahvalnosti i Dana hrvatskih branitelja te 23. obljetnice vojno-redarstvene operacije (VRO) Oluja.

Zajednički vijenac položili su predsjednica Republike i vrhovna zapovjednica Oružanih snaga Republike Hrvatske Kolinda Grabar Kitarović, predsjednik Hrvatskog sabora Gordan Jandroković, predsjednik Vlade Andrej Plenković te predsjednica Zajednice udruga nestalih i poginulih hrvatskih branitelja Ljiljana Alvir.

Polaganju vijenca prethodila je budnica ulicama Knina koju je svirao orkestar Oružanih snaga Republike Hrvatske. Također neposredno prije polaganja vijenaca Počasni postroj dao je prijavak predsjednici Republike i vrhovnoj zapovjednici Oružanih snaga Grabar-Kitarović, koja je obavila smotru postroja.

Nakon polaganja vijenaca na kninskom Trgu Ante Starčević uslijedit će prigodno obraćanje troje državnih čelnika: predsjednice Republike, predsjednika Sabora i Vlade. Po završetku prigodnog obraćanja troje državnih čelnika će se uputiti na Kninsku tvrđavu gdje će nazočiti tradicionalnom podizanju zastave Republike Hrvatske i čitanju imena poginulih i nestalih branitelja u VRO Oluja.

U programu iznad Kninske tvrđave sudjelovat će Akro grupa Hrvatskog ratnog zrakoplovstva (HRZ) "Krila Oluje," a na tvrđavi je predviđen i nastup Klape Hrvatske ratne mornarice (HRM) "Sveti Juraj".

Tijekom svečanosti na tvrđavi kninska crkvena zvona će zvonjavom simbolički podsjetiti na ulazak pripadnika Hrvatske vojske u Knin tijekom VRO Oluja, a bit će ispaljena i 24 počasna plotuna u spomen na 24. obljetnicu VRO Oluja. Po završetku svečanosti na Kninskoj tvrđavi sudionici će s tvrđave ići u mimohodu do crkve Velikog hrvatskog krsnog zavjeta gdje će biti služena sveta misa za Domovinu.

Prema najavljenom protokolu, na Trgu Ante Starčevića upriličit će se vojno-akrobatski ceremonijalni program. Također je najavljeno pozdravljanje sudionika moto defilea "Od Branimira do Zvonimira" i biciklističkog maratona Zadar-Knin pod nazivom "Put vjetra put Oluje."

Tijekom cijelog dana na parkiralištu kod Autobusnog kolodvora bit će otvorena izložba Taktiičko-tehničkog zbora naoružanja i opreme

U 84 sata oslobođena gotovo petina Hrvatske

U oslobodilačkoj akciji "Oluji" prije 24 godine hrvatske vojne i redarstvene snage su u 84 sata oslobodile gotovo petinu okupiranih područja Republike Hrvatske

Završna oslobodilačka vojno-redarstvena akcija Domovinskog rata "Oluja" počela je 4. kolovoza 1995., u kojoj su nakon četiri godine okupacije velikosrpskih agresora oslobođena područja u sjevernoj Dalmaciji, Lici, Banovini i Kordunu, a omogućene su i oslobodilačke akcije u susjednoj Bosni i Hercegovini.

Hrvatska vojska i specijalne policijske jedinice krenule su 4. kolovoza 1995. u 5 sati u napad duž crte od Bosanskog Grahova na jugu do Jasenovca na istoku, na bojišnici dugoj više od 630 kilometara. Hrvatske snage u istočnoj Slavoniji i južnoj Dalmaciji stavljene su u stanje pripravnosti radi mogućeg napada Vojske Jugoslavije i Vojske Republike Srpske iz BiH.

U prvim satima nakon početka oslobodilačke operacije predsjednik Republike Hrvatske dr. Franjo Tuđman uputio je poruku hrvatskim građanima srpske nacionalnosti, u kojoj je pripadnike srpske paravojske pozvao da predaju oružje, uz jamstvo da će im biti udijeljena amnestija prema hrvatskim zakonima. Svi oni koji nisu djelatno sudjelovali u oružanoj pobuni protiv Republike Hrvatske pozvani su da ostanu kod svojih kuća i bez straha dočekaju hrvatsku vlast.

Na početku operacije Hrvatsko ratno zrakoplovstvo uništilo je neprijateljsko radio-relejno čvorište Ćelavac te središta veze na Petrovoj i Zrinskoj gori. Istoga dana oslobođeni su Sveti Rok nedaleko od Knina, koji se našao u okruženju, kao i više gradova i sela na širemu okupiranom području.

Najveći uspjeh u operaciji postignut je u prijepodnevnim satima 5. kolovoza, kad su pripadnici 4. i 7. gardijske brigade Hrvatske vojske oslobodili Knin, dotadašnje središte i simbol srpske pobune, a točno u podne na kninskoj se tvrđavi zavijorila 20-metarska hrvatska zastava. Uz Knin oslobođeni su i Gračac, Lovinac, Benkovac, Kijevo, Vrlika, Primišlje u blizini Slunja i Dubica, a hrvatske snage došle su na međunarodno priznatu granicu Hrvatske i BiH.

Sutradan, 6. kolovoza, kod Tržačkih Raštela, na granici dviju država sastaju se zapovjednici 1. gardijske brigade HV-a i 5. korpusa ABiH, general-bojnik Marijan Mareković i general Atif Dudaković. Operacijom "Oluja" hrvatske snage omogućile su Armiji BiH razbijanje srpske opsade Bihaća, čime je spriječena nova humanitarna katastrofa i zločin poput genocida u Srebrenici, gdje su u srpnju 1995. pripadnici srpskih postrojbi, pod zapovjedništvom generala Ratka Mladića, ubili više od 7000 Bošnjaka.

Isti dan hrvatske snage oslobodile su Plaško, Lički Osik, Vrhovine, Obrovac, Korenicu, Slunj i Plitvice, a već 7. kolovoza hrvatski ministar obrane Gojko Šušak objavio je završetak akcije "Oluje" u bivšim sektorima Sjever i Jug.

Predajom pukovnika Čedomira Bulata, zapovjednika 21. korpusa "Srpske vojske Krajine", u Topuskom oko 14 sati označen je kraj operativnoga dijela te vojno-redarstvene akcije, ali i prestanak rata na teritoriju Hrvatske, iako su nastavljene vojne aktivnosti radi slamanja ostataka neprijateljske vojske i pretresa terena.

Za samo 84 sata hrvatske vojne i redarstvene snage, u kojima je bilo ukupno oko 200 tisuća ljudi, oslobodile su nešto manje od 10.500 četvornih kilometara, odnosno gotovo petinu države, što je utjecalo na završetak rata u BiH te mirnu reintegraciju Podunavlja u ustavno-pravni poredak Republike Hrvatske.

Po podatcima Hrvatskog memorijalno-dokumentacijskog centra Domovinskog rata u "Oluji" poginulo je 196 pripadnika hrvatskih Oružanih snaga, najmanje 1100 je ranjeno, a 15 ih je nestalo dok su gubici na drugoj strani bili "nekoliko puta veći".

Potpredsjednici Vlade Republike Hrvatske - ministar obrane Damir Krstičević i ministar unutarnjih poslova Davor Božinović te ministar hrvatskih branitelja Tomo Medved svečano su u nedjelju navečer na platou ispred Kninske tvrđave priredili primanje ratnih zapovjednika iz Domovinskoga rata, na kojem je nazočila i hrvatska predsjednica Kolinda Grabar KItarović.

Primanju, koje započelo minutom šutnje za nedavno poginuloga hrvatskog vojnika u Afganistanu Josipa Briškog, na Kninskoj tvrđavi nazočili su i mnogi predstavnici državnog vrha.

Ministar Medved: Oluja označila trajan mir i slobodu našoj domovini

Obraćajuči se zapovjednicima ministar hrvatskih branitelja Tomo Medved je istaknuo kako je operacija Oluja označila trajan mir i slobodu našoj domovini. Oluja je, naglasio je Medved, postala dio hrvatskoga identiteta, zaglavni kamen i simbol suvremene hrvastke države.

"U Oluji je došla do izražaja sva snaga i svo jedinstvo i sav karakter hrvatskoga bića", rekao je. Ponosni smo na trenutak kada je ovdje na Kninskoj tvrđavi razvijen hrvatski barjak slobode, koji se i danas vijori kao trajan simbol mira, dodao je Medved.

Podsjetio je na povjerenje i odgovornost, koju su zapovjednici dali doprinosom u svojim vojnim vještinama i preuziamnju odgovornih uloga. U ratu je, naglasio je, teško donositi odluke i zapovijedi iz razloga jer smo svjesni da će u njihovoj provedbi biti žrtava. "Kao društvo imamo obvezu skrbiti o našim hrvatskim braniteljima, o njihovim obiteljima i o svim stradalnicima iz Domovinskog rata", napomenuo je dodavši kako su s tim ciljem Vlada i Hrvatski sabor donijeli Zakon o hrvatskim braniteljima i članovima njihovih obitelji, kao snažno zakonsko uporište, u kojem su sadržane temeljne vrijednosti na kojima je iznikla suvremena hrvatska država.

Ministar Medved smatra kako je, kao posljedica agresije na Hrvatsku i danas najaktualnije humanitarno pitanje nestalih i nasilno odvedenih osoba u Domovinskom ratu. Stoga smo, istaknuo je, ove godine donijeli zakon koji određuje prava osoba nestalih i njihovih obitelji, kako bi saznali sudbinu svoji nestalih članova, kao i postupak traženja. "Učinit ćemo sve da se istina o Domovinskom ratu prense novim naraštajima", poručio je ministar hrvatskih branitelja.

Božinović: Oluja je svojom snagom, silovitošću i brzinom trenutačno postala dio hrvatskog identiteta

Potpredsjednik Vlade i ministar unutarnih poslova Davor Božinović istaknuo je kako je Oluja svojom snagom, silovitošću i brzinom djelovanja trenutačno postala dio hrvatskog identiteta, i simbol snage i vjere hrvatskog naroda u slobodu."

"U svega 84 sata oslobodili ste dvadeset posto hrvatskog teritorija, i to je činjenica nad kojom uvijek trebamo zastati i osvrnuti se sa dubokim poštovanjem", istaknuo je Božinović dodavši kako je razvoj hrvatske policije omogućio obrane granica Republike Hrvatske.

Krstičević: Ako bude trebalo Hrvatska vojska je spremna na nove Oluje

Potpredsjednik Vlade i ministar obrane Damir Krstičević na Kninskoj tvrđavi je poručio da je Hrvatska vojska spremna na nove Oluje. "Prije 24 godine hrabrošću i požrtvovnošću hrvatskih branitelja, mudrošću i vizionarskim vodstvom predsjednika FranjeTuđmana zadali smo završni udarc velikosrpskoj politici", rekao je dodavši kako je kraljevski grad Knin ostao hrvatski grad, koji je to oduvijek bio, i uvijek će to biti.

Zato svima onima, naglasio je, koji danas imaju pretenziju na našu zemlju i onima koji planiraju napraviti nešto protiv Hrvtaske poručujem da je Hrvatska vojska danas spremna na nove Oluje. Nikome ne prijetimo, tuđe ne želimo, ali smo spremni krvlju braniti našu domovinu", rekao je Krstičević.

Podsjetio je kako Hrvatska smo za razliku od mnogih država svoju vojsku nije naslijedili, nego je ona stvorena iz naroda. Ona je danas respektabilna vojna snaga, a hrvatski vojnik je dobro oprmljen i obučen za provedbu zadaća koje su pred njega postavljene, rekao je Krstičević.
Kroz NATO s našim partnerima i saveznicima, istaknuo je, doprinosimo razvoju mira i sigurnosti u svijetu, a kroz sustav domovinske sigurnosti pomažemo hrvatskom narodu, bilo da se radi o poplavama ili požarima.

Grabar Kitarović: Sami smo se obranili i stvorili vojnu silu te osjećaj zajedništva

Predsjednica Republike Hrvatske Kolinda Grabar Kitarović u nedjelju je na Kninskoj tvrđavi istaknula kako je Oluja bila besprijekorno čista, oslobodilačka operacija Hrvastke vojske i policije.

Hrvatska predsjednica je to izjavila na Kninskoj tvrđavi u nedjelju navečer, u nazočnosti državnog vrha, gdje je priređeno primanje za ratne zapovjednike iz Domovinskog rata. "Oluju moramo objasniti onako kako je ona bila, besprijekorno čista, oslobodilačka operacija Hrvatske vojske i policije hrvastkog teritorija", rekla je.

Dodala je i kako je hrvatska diplomacija u Oluji odigrala svoju ulogu te podsjetila kako se moglo učiniti i puno više.

Prisjetivši se razgovora s vojnicima tijekom posjete Afganistanu poručila je kako se domovina brani dok su neprijatelj i opasnosti daleko. Da je Hrvatska u vrijeme agresije bila članicom NATO saveza, ne bi se dogodio ni Vukovar, ni rat, rekla je dodavši kako se danas Hrvatska brani i u Afganistanu jer ako ta daleka zemlja padne, možemo očekivati sedam milijuna ljudi koji će krenuti prema Europi.

Govoreći o obrani HRvatske u Domovinskom ratu istaknula je kako ju je grizla savjest. "Najradije bih uhvatila pušku i otišla na bojište, ali shvaćala sam da nije stvar samo u metcima i u suočavanju s onima koji su ispred vas", istaknula je i naglasila kako je bila svjesna da ima dužnost u Ministrarstvu vanjskih poslova.

Između ostaloga, naglasila je i to da se, kada je radila kao pomoćnica glavnoga tajnika NATO, trudila i radila na tome da se Oluja objasni kao zakonita vojna akcija.

Istaknula je posebno zahvalnost bivšem ministru obrane SAD-a generalu Mattisu, koji je, navela je, rekao da je Oluja "besprijekorno izvedena hrvatska vojna operacija koja je ušla u udžbenike vojne povijesti.

Izrazila je žaljenje za svakom žrtvom. "Sami smo se obranili i u međuvremenu stvorili vojnu silu te osjećaj zajedništva", poručila je predsjednica. (Hina)